“EVROPSKI SOCIJALNI DIJALOG”

Seminar na temu “Evropski socijalni dijalog”, održan je 31. oktobra u Beogradu. Ovo je četvrti seminar u okviru projekta „Uloga sindikata u procesu pridruženja Evropskoj uniji“ koji Savez samostalnih sindikata Srbije u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert (FES) realizuje.
Sekretar Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za organizovanje, obrazovanje i članica Evropskog ekonomsko socijalnog komiteta (EESK), Ana Milićević Pezelj govorila je u svojoj prezentaciji o EESK-u kao središtu evropskog građanskog dijaloga u kome učestvuju predstavnici sindikalnih, poslodavačkih i nevladinih organizacija. Godišnje, ovaj komitet objavi oko 200 mišljenja koja se u 80 odsto slučajeva i prihvate. Pored toga, EESK je zadužen i za informacije i mišljenja o stanju socijalnog dijaloga i ulozi civilnog društva u zemljama kandidatima. U mišljenju koje je po pitanju Zapadnog Balkana objavljeno u julu ove godine EESK je predložio vladama zemalja kandidata da pozovu predstavnike civilnog društva I socijalne partnere da učestvuju u svim stručnim grupama za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima te na sastancima uže pregovaračke grupe kad god se radi o pitanjima koja se tiču pregovora; odrede svoje nacionalne prioritete pre započinjanja pregovora; da u procenu učinaka propisa uključe nedržavne subjekte, pored ostalih poslovnu zajednicu i sindikate.
Imajući u vidu socijalnu koheziju i konkurentnost a kako bi se obezbedila transparentnost pristupnog procesa EU i participacija socijalnih partnera neophodno je njihovo uključivanje u reforme tržišta rada, kao i utvrđivanje socijalnih i ekonomskih troškova usklađivanja. Pezelj je govorila i o iskustvu Hrvatske, ističući da je svako naredno pridruženje EU komplikovanije imajući u vidu da se evropsko pravo stalno razvija I obuhvata sve više oblasti. Za učešće sindikata, kao I drugih socijalnih partnera od izuzetne važnosti su Zajednički savetodavni odbori (ZSO) u koji ulaze predstavnici EESK I nacionalni predstavnici i to: predstavnici reprezentativnih sindikata, poslodavačkih organizacija I NVO. Oni na neki način “ispunjavaju praznine” koje ne pokrivaju druga tela u pregovaračkom procesu, posebno četiri sveobuhvatne teme strategije proširenja – vladavinu prava, tržišne privrede, jačanje demokratskih institucija i temeljnih prava, kao i jačanje socijalnog i civilnog dijaloga. Potrebno je poboljšati razmenu informacija između zajedničkih savetodavnih odbora i relevantnih tela Komisije, Veća i Evropskog parlamenta kako bi se olakšala komunikacija između institucija EU-a i učesnika civilnog društva u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja.
Sekretar Socijalno ekonomskog saveta Srbije, Čedanka Andrić dala je presek stanja bipartitnog I tripartitnog socijalnog dijaloga I poziciju sindikata. Istaknuto je da će oni kolektivni ugovori koji su zaključeni faktički prestati da važe, ukoliko se u skladu sa ZOR-om ne zaključe novi. Niz zakona je donešeno bez saglasnosti SES-a, što potvrđuje stanje socijalnog dijaloga.
U mišljenju, EESK traži da promovisanje socijalnog dijaloga bude uvršteno među ključne prioritete institucija EU u pogledu Srbije, te da stoga mora biti odraženo u svim programima EK koji su dostupni Srbiji. To će zahtevati veće učešće organizacija civilnog društva, koje bi takođe trebalo da budu zvanično uključene i sa kojima bi se trebalo konsultovati u svakoj fazi pristupnih pregovora i u nadzoru nad sprovođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Organizacije civilnog društva bi trebalo da budu u prilici da dostavljaju komentare i mišljenja institucijama EU, onda kada te institucije budu vrednovale napredak Srbije u pristupanju EU.
EESK smatra da jačanje kapaciteta socijalnih partnera za aktivno učestvovanje u socijalnom dijalogu treba da bude uključeno u prioritete programa pomoći EU. Pomoć je potrebna da bi se razvila njihova sposobnost da efikasno učestvuju u svim ekonomskim, socijalnim i pravnim pitanjima, uključujući pregovore o pristupanju Srbije EU. Njihova organizaciona struktura, interna komunikacija i njihova sposobnost da služe vlastitim članovima treba da bude ojačana. Srbija zaostaje i u uspostavljanju Zajedničkog konsultativnog odbora, što je i preporuka Evropskog ekonomsko socijalnog komiteta, gde je aktivnost ovakvih tala dala značajne rezultate u zemljama u Reginu i omogućila veću transparentnost u procesu pridruženja. Istaknut je Tvining projekat “Promovisanje socijalnog dijaloga” u koji su uključeni socijalni partbneri (počeo sa realizacijom u martu ove godine) i koji je do sada kroz svoje tri komponente razmatrao niz tema, direktiva i uputstava EU koje bi trebalo transponovati u nacionalno radno zakonodavstvo, te sačinio analizu usklađenosti ZOR-a sa evropskim radnim zakonodavstvom. Pored toga, cilj ovog projekta je jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima od lokalnog do nacionalnog.
ESPR novi instrument EU uspostavljen Strategijom proširenja EU 2013-2014. kojim će za zemlje u procesu pristupanja EU biti utvrđeni i praćeni prioriteti u oblastima zapošljavanja i socijalne politikeje zamišljen je kao strateški proces, koji će pratiti proces evropskih integracija kao glavni mehanizam za dijalog o prioritetima u oblastima socijalne politike i zapošljavanja i struktuiran je po modelu Strategije Evropa 2020.
O procesu pridruženja EU, predstavnici sindikata informišu se samo putem prisustva na eksplanatornim skrininzima, a formiran je i konvent čiju je deklaraciju potpisao i SSSS kako bi civilno društvo bilo više uključeno u ovaj proces gde bi sindikati, kao i oni koje zastupaju bili bolje informisani. Za sada, sindikati nemaju pravo učešća u bilateralnim skrininzima, a neophodna je i veća transparentnost i informisanost o aktivnostima koje preduzima Vlada u pregovaračkom procesu, jer se većina poglavlja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju posredno ili neposredno odnose položaj zaposlenih, ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Related Articles

Responses

Ostavite komentar