DOSTOJANSTVEN RAD U ERI DIGITALIZACIJE

Sindikati su preživeli i prethodne industrijske revolucije preživeće i ovu 4.0. Digitalizacija i automatizacija donose ogromne promene na tržište rada, a promene su istovremeno zadivljujuće i zastrašujuće. Iako je prioritet Vlade Srbije digitalizacija, činjenica je da izostaje infrastruktura te da se identifikuju brojni problemi u implementaciji digitalizacije. Socijalni partneri moraju da se zajednički angažuju u rešavanju brojnih pitanja, regulisanju položaja zaposlenih na atipičnim poslovima i zaštiti njihovih prava, a prostor za izmenu radnog zakonodavstva mora se otvoriti, kao i mogućnost da sindikati organizuju i ovakve radnike. Princip solidarnosti bitan je za društvo i sindikat imajući u vidu velike nejednakosti u Srbiji, a socijalni dijalog se ne može zapostaviti, jer je svaka socijalna izolacija opasnost za društvo. Nema dostojanstvenog rada ako se radi po 14-15 sati na platformama ili na nekim drugim atipičnim poslovima, tako da i ovi ljudi imaju pravo na kolektivnu akciju.
Ovo su poruke i zaključci izrečene na Konferenciji “Dostojanstven rad u eri digitalizacije” koja je u okviru projekta danube@work održana 30. oktobra 2019. u Beogradu. U radu Konferencije učestvovali su predstavnici SSSS i UGS Nezavisnost, posebno granskih sindikata iz sektora koji su uključeni u istraživanje u okviru projekta – auto industrija, finansije, zdravstvo, trgovina i turizam, te predstavnici ministarstava rada, zdravlja, trgovine i turizma. Skup su pozdravili: ministar rada, Zoran Đorđević i predsednici SSSS i UGS Nezavisnost Ljubisav Orbović i Zoran Stojiljković.
1. Digitalizacija menja sve društvene i ekonomske sfere života i ima veliki uticaj na rad i zapošljavanje. S jedne strane, digitalizacija pruža inovativne usluge i povećanje produktivnosti, kao i veći izbor za korisnike. S druge strane, ona ima značajan uticaj na tržište rada i organizaciju rada. Ako nije regulisana, digitalizacija će izazvati ozbiljno povećanje razlika u prihodima, kao i ograničen pristup sistemu socijalne zaštite ne samo zbog uštede od smanjenja doprinosa, ali i zbog često nestabilne prirode samog digitalnog zapošljavanja. Koliki su efekti digitalizacije ukazuje i nedavni protest taksista u Beogradu, čije je nezadovoljstvo izazvala aplikacija CarGo.
Učesnicima je predstavljen projekat danube@work. Projekat, koji podržava austrijsko ministarstvo rada, zdravlja, socijalnih pitanja i zaštute potrošača, obuhvata zemlje Dunavske regije – Austriju, Bugarsku, Rumuniju i Srbiju, a usmeren je na unapredjenje saradnje izmedju zemalja, razmenu informacija i zajednički rad na rešenjima i izazovima koje digitalizacija ima na tržište rada. Posebno je ukazano na motive za realizaciju ovakvog projekta – geografska, privredna i tržišna povezanost u okviru Dunavske regije, nova dimenzija izazova u oblasti obrazovanja i zapošljavanja usled digitalizacije, te potreba da u rešavanju izazova učestvuju socijalni partneri. U okviru Projekta realizovani su seminari i nacionalne konferencije na kojima su učestvovali predstavnici sindikata, poslodavačkih organizacija, kao i relevantnih ministarstava, te sprovedeno istraživanje i sačinjena studija o digitalizaciji.
Nikolas Preterhofer iz Instituta L&R Austrije predstavio je rezultate istraživanja Digitalizacija rada: efekti u sektorima u Srbiji. Istraživanje u sektorima: automobilska industrija, turizam, finansije, zdravstvo i trgovina realizovano je na osnovu eksplorativnih intervjua sa ekspertima, onlajn anketa i dubinskih intervjua u odabranim preduzećima. Rezultati pokazuju da je 45% ispitanika za digitalizaciju, ali istovremeno 42% ima neutralan stav. Većina ispitanika naglasila je da očekuje povećanje efikasnosti, poboljšanje kvaliteta radnih mesta ali su izazovi – nedostajuće kvalifikacije i znanje kod zaposlenih i visoki investicioni troškovi. Sindikati se zalažu za: kontrolu „virtuelnog“ rada na osnovu postojećih zakonskih okvira, informisanje zaposlenih/radnika, socijalnu sigurnost, pravično plaćanje, te pravo na slobodno vreme.
Učesnicima su predstavljene inovacije u sektoru turizma i trgovine, posebno onlajn prodaja i maketing ali su naglašene i brojne zloupotrebe – izbegavanje plaćanja poreza i faktički rad u sivoj zoni. Sektor za informaciono društvo i informacionu bezbednost angažuje se u oblasti planiranja i pripremanja strategije razvoja informacionog društva, te promovisanje i podsticanje istraživanja i razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i IKT infrastrukture.
Ministarstvo zdravlja od 2016.godine je implantiralo kao softversko rešenje centralni sistem IZIS, kao informacioni sistem koji bi omogućio veću efikasnost, bolju kontrolu i finansijsku uštedu. E-recept je počeo da funkcioniše prošle godine. Uvedene su i centralne liste čekanja, e-karton je promovisan, gde će se na jednom mestu naći svi podaci o pacijentu. Uvodi se i mobilna aplikacija lekara gde može da se zakaže pregled. Naravno, sama faza implementacije je faza koja traje i gde postoje brojni problemi – padanje sistema, velike razlike po regionima, te posebno zaštita ličnih podataka, koja bi se obezbedila uvođenjem posebnog identifikacionog broja.
Iako se realizuju projekti u obrazovanju poput projekta „Povezane škole”, uvode elektronski dnevnici i digitalne učionice, istaknuti su brojni problemi. Nedovoljna infrastrukturna opremljenost škola i razlike na relaciji razvijeni – nerazvijeni regioni, struktura zaposlenih (činjenica da je od 2014. godine postoji zabrana zapošljavanja u javnom sektoru), nepostojanje elektronskih udžbenika i pravih digitalnih učionica, te nedovoljan broj obučenih nastavnika za IKT nastavu. Kao poseban problem istaknuti su instant programi obrazovanja i nekontrolisana upotreba Interneta i oglašavanja na internet stranicama. Učenici su u potpunosti upoznati sa sajtovima koji im “olakšavaju” da dođu do različitih rešenja u savladavanju gradiva, ali to ima ozbiljne posledice na kognitivno mišljenje. Promovisanjem modus vivendija i poželjnog načina života ozbiljno se ugrožava i gotovo potpuno izostaje kritičko mišljenje.
2. Atipične forme rada sve više su zastupljene, a sve je više neregularnosti, privremenih i povremenih poslova. GIG ekonomija ili ekonomija platformi na kojim su angažovani i visoko kvalifikovani, stručnjaci, ali i nekvalifikovani radnici zahteva i analizu ovakvih oblika rada i uvođenje zakonodavne regulative. U virtuelnoj sferi nema ugovora o radu – zamenjuje se ugovorom o uslugama (ugovor klikom na Opšte uslove), globalna konkurencija je u zaradama. Stoga je neophodno posvetiti pažnju radnom zakonodavstvu u eri digitalizacije. Pre svega je neophodno redefinisati pojam radnik i pojam poslodavac, u smislu njihovog proširenja na različite forme rada, zatim radno vreme i radnu sredinu. Istaknuti su i rizici uvođenja dualnog obrazovanja, imajući u vidu značaj obrazovanja za razvoj društva. U nedostatku pregovaračkih strana na relaciji poslodavac-sindikat dovodi se u pitanje kolektivno pregovaranje, a ugovori o radu zamenjuju se ugovorima na određeno vreme, ugovorima o PP poslovima sa ograničenim brojem sati, vaučerima i franšizama. Pored kolektivnog pregovaranja otvoreno je i pitanje drugih kolektivnih prava u digitalnoj sferi – standardizovanih uslova rada, bezbednosti i zdravlja na radu, te prava na štrajk. Tema digitalizacije i atipičnih formi rada značajna je za sindikate zbog socijalne cene koja će biti plaćena usled digitalizacije, koja može dovesti do potpune prekarizacije rada sa nesagledivim posledicama.
Responses